Duh Novog Sada: od slobodnog kraljevskog grada do Srpske Atine
Smešten na mekoj okuci gde Dunav usporava svoj tok pred stenovitim obroncima Fruške gore, Novi Sad je grad otmene srednjoevropske arhitekture, širokih pešačkih promenada, multikulturalnog sklada i neponovljive panonske ležernosti. Nastao 1694. godine kao Petrovaradinski Šanac — trgovačko i zanatsko naselje prekoputa tvrđave u kome su živeli srpski trgovci kojima je bilo zabranjeno da stanuju unutar vojnog utvrđenja — grad je 1. februara 1748. godine otkupio od carice Marije Terezije status slobodnog kraljevskog grada, dobivši ime Neoplanta (latinski), Neusatz (nemački) ili Novi Sad.
Tokom 19. veka Novi Sad postaje neprikosnoveno kulturno, književno i političko središte srpskog naroda, zbog čega s ponosom dobija naziv „Srpska Atina”. Ovde je iz Budimpešte 1864. godine preseljena Matica srpska — najstarija književna, naučna i kulturna institucija srpskog naroda (osnovana 1826), osnovano prvo profesionalno Srpsko narodno pozorište (1861) i štampane prve moderne novine i časopisi. Taj građanski, prosvetiteljski i tolerantni duh oseća se u svakom kutku grada i danas, što je krunisano osvajanjem prestižnih titula Omladinske prestonice Evrope (2019) i Evropske prestonice kulture (2022).
Danas je Novi Sad moderan, dinamičan univerzitetski centar i IT prestonica Srbije, ali grad koji ni za trenutak nije izgubio svoju prepoznatljivu ravničarsku smirenost, gde se kafa na sunčanim terasama Zmaj Jovine ulice pije polako, bez žurbe i uz obavezan razgovor.
Dunavski Gibraltar: Petrovaradinska tvrđava, Pijani sat i podzemni lavirint
Preko mosta Duga, na desnoj, sremskoj obali Dunava, uzdiže se monumentalna Petrovaradinska tvrđava — jedno od najvećih, najsloženijih i najočuvanijih artiljerijskih utvrđenja u čitavoj Evropi. Građena od 1692. do 1780. godine po nalogu austrijskih careva, tvrđava je projektovana po sistemu slavnog francuskog vojnog inženjera maršala Sebastijana de Vobana. Prostire se na preko 112 hektara i nikada u istoriji nije bila osvojena vojnom silom, zbog čega je s pravom ponela naziv „Dunavski Gibraltar”.
Sat kula („Pijani sat”)
Najprepoznatljiviji simbol tvrđave i celog Novog Sada jeste barokna Sat kula na bastionu Svetog Luja. Sat je gradu poklonila carica Marija Terezija početkom 18. veka, a specifičan je po tome što su mu kazaljke obrnute: velika kazaljka pokazuje sate, a mala minute! Ovo je urađeno sa namerom — kako bi lađari i mornari na Dunavu, kao i vojnici u stražarskim kućicama, sa velike udaljenosti i pri lošem vremenu mogli jasno da vide koji je sat. Zbog ove osobine, ali i činjenice da mehanizam sata zimi po mrazu blago kasni, a leti po vrućini žuri, Novosađani ga od milošte zovu „Pijani sat”.
Podzemne vojne galerije (Katakombe)
Pravi inženjerski podvig krije se ispod kamenih bedema tvrđave. Reč je o podzemnim vojnim galerijama — četvorospratnom lavirintu hodnika, puškarnica, minskih polja i skladišta municije ukupne dužine od čak 16 kilometara! Hodnici su građeni sa genijalnim akustičkim sistemom gde se svaki šum neprijatelja koji kopa tunel mogao čuti stotinama metara unapred. Obilazak podzemlja moguć je isključivo u organizovanim turama sa vodičima Muzeja grada Novog Sada, uz lampe i kacige, što predstavlja nezaboravnu avanturu za sve ljubitelje istorije i misterija.
Podgrađe (Gradić)
U podnožju tvrđave nalazi se Podgrađe, romantični barokni gradić iz 18. veka sa popločanim uskim ulicama, lučnim kapijama, fenjerima i crkvom Svetog Jurija. U ovom ambijentu rođen je i ban Josip Jelačić, a čitav kvart poslednjih godina doživljava potpunu obnovu svojih fasada, pretvarajući se u omiljeno mesto za umetničke galerije, vinske barove i akustične koncerte.
Kulturni epicentar: Trg galerija, Galerija Matice srpske i novosadska Sinagoga
Novi Sad poseduje jedinstvenu koncentraciju vrhunskih muzejskih i umetničkih institucija. Na Trgu galerija, skrivenom u mirnoj zoni između Bulevara Mihajla Pupina i Dunava, nalaze se tri izuzetne galerije koje čuvaju vrhunce srpske nacionalne umetnosti:
- Galerija Matice srpske: Jedan od najbogatijih i najmodernije uređenih muzeja umetnosti u regionu. Čuva preko sedam hiljada umetničkih dela nastalih od 16. do 20. veka — od ranih baroknih ikona, preko portreta građanske klase 19. veka (radovi Uroša Predića, Paje Jovanovića i Đorđa Krstića), do remek-dela modernizma (Sava Šumanović, Milan Konjović, Petar Dobrović).
- Spomen-zbirka Pavla Beljanskog: Neprocenjiva kolekcija koju je diplomata i kolekcionar Pavle Beljanski zaveštao srpskom narodu. Obuhvata antologijska dela srpske umetnosti prve polovine 20. veka, uključujući slike Nadežde Petrović, Petra Lubarde, Zore Petrović i Ivana Radovića.
- Galerija likovne umetnosti poklon-zbirka Rajka Mamuzića: Specijalizovana za posleratnu jugoslovensku umetnost i radove umetničkih grupa „Jedanaestorica” i „Zadarska grupa”.
U Jevrejskoj ulici uzdiže se Novosadska sinagoga, podignuta 1909. godine po projektu budimpeštanskog arhitekte Lipota Baumhorna. Reč je o monumentalnom zdanju u mešavini secesije i historicizma, sa kupolom visine 40 metara. Zahvaljujući svojoj besprekornoj akustici, sinagoga danas služi kao jedna od najprestižnijih koncertnih dvorana u gradu gde se održavaju festivali klasične muzike Nomus.
Novosadski hedonizam: dunavske čarde, petrovaradinski odrezak i bermet
Novosadska trpeza je raskošna fuzija srpske, mađarske, nemačke i slovačke kulinarske baštine:
- Ribarska naselja i čarde uz Dunav: Na Ribarskom ostrvu ili u obližnjem Kamenjaru posetite kultne čarde („Kućerak na Ribarcu”, „Čarda Piknik”, „Piknik”) i poručite gusti riblji paprikaš bez kostiju, kuvan u kotliću na otvorenoj vatri, poslužen uz domaće široke rezance i čašu fruškogorskog belog vina.
- Petrovaradinski odrezak: Vrhunski specijalitet restorana na tvrđavi — sočan teleći ili svinjski file punjen šunkom, sirom i kajmakom, pohovan i serviran uz tartar sos i pečeni krompir.
- Nasuvo sa makom ili sirom: Tradicionalno vojvođansko jelo od kuvanog domaćeg testa posutog obiljem mlevenog maka i prah-šećera ili domaćeg slanog sira sa preprženom slaninom.
- Novosadske poslastičarnice: Prošetajte do istorijskih poslastičarnica u centru grada i probajte autentične krempite, doboš tortu sa staklenom karamel glazurom, štrudlu sa višnjama ili reform tortu sa orasima i čokoladom.
- Fruškogorski bermet: Tradicionalno desertno aromatizovano vino sa padina obližnje Fruške gore, pripremljeno sa preko dvadeset lekovitih trava, pelinom, cimetom i smokvama, koje se nekada služilo na bečkom dvoru i na trpezi broda „Titanik”.
Pametni telefon u Novom Sadu: voz Soko, kupovina karata i foto-tačke
Kako da vam Android telefon obezbedi besprekorno iskustvo tokom posete Novom Sadu:
- Aplikacija „Srbija Voz” i brzi voz Soko: Putovanje iz Beograda do Novog Sada nikada nije bilo jednostavnije. Instalirajte zvaničnu aplikaciju „Srbija Voz”, kupite kartu u nekoliko klikova uz digitalni popust i sačuvajte QR kod u telefonu. Voz „Soko” stiže za neverovatnih 36 minuta, uz besplatan brzi Wi-Fi i utičnice za punjenje telefona na svakom sedištu.
- Najlepša foto-tačka sa tvrđave u smiraj dana: Najbolji kadar za panoramu Novog Sada jeste plato ispred Sat kule na tvrđavi. Dođite oko 30 minuta pre zalaska sunca, kada svetla mosta Duga i gradskih bulevara počinju da se pale, a Dunav dobija purpurno-zlatni odsjaj. Koristite Noćni režim (Night Mode) ili Pro režim sa ekspozicijom od 1/15 s kako bi reka dobila svilenkastu teksturu bez zamućenja gradske panorame.
- Aplikacija „NS Parking”: Ako dolazite automobilom, preuzmite aplikaciju „NS Parking” ili plaćajte parkiranje slanjem SMS poruke. Imajte na umu da je pešačka zona u centru grada strogo zatvorena za vozila, a najpogodniji javni parkinzi nalaze se kod zgrade Banovine, iza Srpskog narodnog pozorišta ili kod Matice srpske.
- Vodič kroz podzemne galerije: Pre posete tvrđavi proverite radno vreme i termine tura kroz podzemne galerije na zvaničnom portalu Muzeja grada Novog Sada (museumns.rs). U podzemlju nema signala mobilne mreže, pa telefon možete iskoristiti kao snažnu baterijsku lampu (Flashlight) i za snimanje fascinantnih video-zapisa podzemnih svodova.
- Izlet na Frušku goru: Iskoristite Google Maps ili Organic Maps da povežete posetu Novom Sadu sa obilaskom Sremskih Karlovaca (udaljenih svega 10 km) i fruškogorskih manastira Krušedol i Novo Hopovo.
Novi Sad je grad u koji se lako zaljubljuje i kome se uvek vraća. Njegova gospodska kultura, lepota Dunava i gostoprimstvo njegovih stanovnika čine ga idealnom destinacijom za savršen vikend predah u bilo koje doba godine.